Naslovna Nauka Znanje iz inostranstva, diploma na ispitu

Znanje iz inostranstva, diploma na ispitu

Godišnje više od 30.000 ljudi napusti Srbiju, pokazuje statistika. Ipak, posle sticanja novih znanja i dodatnog obrazovanja, neki požele da se vrate. Prevođenje diplome donedavno je bio dug i mukotrpan proces koji je mnoge pokolebao u prvobitnoj nameri. Sa Izmenama Zakona o visokom obrazovanju iz septembra prošle godine, taj posao je pripao Enik centru.

302
0

Na početak rada Enik centra povratnici moraju da sačekaju do oktobra. Do tada, diplome radi nastavka školovanja i zaposlenja prevodiće visokoškolske ustanove.

O nostrifikaciju su se sapleli mnogi, i bivši ministar finansija Lazar Krstić koji je u Vladu došao kao diplomac američkog Univerziteta „Jejl“.

„Ja ću u radnoj knjižici biti upisan kao neko sa srednjom stručnom spremom zato što je nemoguće u kratkom roku nostrifikovati diplomu“, rekao je Krstić tokom svog mandata.

Takvi apsurdi – prevaziđeni su, ali ne potpuno. Miroslav Marković je, na primer, nakon diplomiranja na ETF-u, odlučio da po dodatno znanje ode u inostranstvo. Vratio se sa doktorskom titulom, stečenom na Federalnoj politehičkoj školi u Lozani. Diplomu je, uz pomoć prijatelja, uspeo da nostrifikuje za tri meseca i to ga je koštalo 54.000 dinara.

Miroslav Marković kaže da je morao da zove bukvalno dva puta nedeljno, da vidi dokle su stigli, da li je zasedalo Veće i da li se sastajala komisija.

Ono što zbunjuje povratnike jeste i pravilo da se nakon provere da li je diploma validna i da nije falsifikat – naknadno iznova proverava i kvalitet doktorskog rada.

„Završio sam doktorat na školi koja je druga po kvalitetu u Evropi, imao sam radove prve klase i sve je to tamo prošlo bez problema, a kad dođem u Srbiju, onda ovde mora da se neko sastaje i tog nekog da plaćam da bi taj odlučio da li je taj doktorat zaista vredan“, kaže Miroslav.

Univerziteti, međutim, imaju svoje argumente. U rektoratu Beogradskog univerziteta kažu da je u poslednjih pet godina bilo desetak diploma koje su bile sporne jer je bilo reči o obrazovnim strukama za koje u našem sistemu zanimanja  nema odgovarajućih ekvivalenata.

Probleme zadaju i diplome fakulteta iz arapskih zemalja za koje nije lako utvrditi da li su akreditovani. Ima i teškoća oko priznavanja diploma iz, kako kažu, bliskog inostranstva.

„Iz Brčkog, koje je sad inostranstvo, imamo raznoraznih vrlo čudnih slučajeva: da je, recimo, neko ostvario 120-180, bodova što je trogodišnje opterećenje, a neko ga je ostvario za godinu dana. Mi te diplome nismo mogli da priznamo“, objašnjava Miodrag Popović, prorektor za finansije Univerziteta u Beogradu.

Ubuduće će, prema najnovijim izmenama, prevođenje diploma radi nastavka školovanja raditi Univerzitet, a radi zaposlenja – Ministarstvo prosvete. U tu svrhu obrazovan je Enik centar. Službenici prolaze obuku, a u saradnji sa fakultetskim profesorima, jasno će definisati svaki novi studijski proram.

„Nakon toga bilo koji naredni student koji dođe sa tog studijskog programa već po automatizmu će moći da dobije priznavanje s obzirom da je taj studijski program već viđen. Time postižemo da smo i brzi i jeftiniji“, kaže Milovan Šuvakov iz Ministarstva prosvete.

Nadležni najavljuju završetak i dugo očekivanog nacionalnog okvira kvalifikacija koji će pomoći u preciznijem i tačnijem određivanju nivoa obrazovanja svakog pojedinca bez obzira na to gde se školovao.

Ivanka Ristovski