Naslovna Istorija Premijera dokumentarca o Arčibaldu Rajsu

Premijera dokumentarca o Arčibaldu Rajsu

155
0

NOVI SAD — Dokumentarno igrani film „Čujte Srbi“ snimljen povodom stogodišnjice dolaska u Srbiju Rudolfa Arčibalda Rajsa, prijatelja srpskog naroda, biće premijerno prikazan u petak, u Srpskom narodnom pozorištu.

Reditelj Goran Vukčević naglasio je da film, kroz dinamičan dijalog sedamnaestoro sagovornika pokušava da sastavi složeni mozaik Rajsovog života i rada. On je objasnio da narator vodi gledaoce kroz prostore Rajsovog ratnog puta sa srpskom vojskom, dok igrani segmenti dopunjuju atmosferu epohe u kojoj se sve dešava.

Glumac koji u filmu tumači lik Arčibalda Rajsa, Uroš Zdjelar kazao je da mu je bila velika čast da igra takvu istorijsku ličnost, dodajući da se rad na ovakvoj vrsti uloge u mnogome razlikuje od rada u klasičnom igranom filmu, jer su ovde igrane scene u službi dokumentarnog materijala od velikog istorijskog značaja.

Producent filma Đorđe Ivanov je dodao da je film nastao sa željom da bude doprinos zahvalnosti jednom od najvećih prijatelja koje je Srbija imala, ne samo tokom Velikog rata, već i u svojoj istoriji. „Stogodišnjica je samo neposredan povod, naša želja je da se pre svega sačuva sećanje na doktora Rajsa, podsećajući se na njegove žrtve, tako da i oni koji o njemu znaju tek ponešto, saznaju mnogo više“, kazao je Ivanov

479265_portretrajs_fArčibald Rajs bio je švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Istakao se kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vreme Prvog svetskog rata.

Rođen je 1875. godine. Zvanje doktora hemije stekao je već u 22. godini, a potom je postao priznati docent za tu oblast, na Univerzitetu u Lozani. Kao profesor bavio se predano naučnim radom i stekao ugled kriminologa svetskog glasa.
Na poziv srpske vlade Rajs je 1914. godine došao u Srbiju da istražuje zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom. Umro je 1929. godine u Beogradu, gde je i sahranjen. Po njegovoj želji, njegovo srce odneseno je u urni na Kajmakčalan, gde je sahranjeno zajedno sa ostalim vojnicima sa Solunskog fronta.

Sprovodeći svoju anketu o zločinima koje su počinili austro-ugarski vojnici i oficiri Rajs se nije zadovoljio samo da sasluša austrijske zarobljenike nego je odlazio na lice mesta – otvarao grobove, pregledao leševe, i ranjenike, posećivao bombardovana naselja, ne odstupajući ni za tren od svoje zakletve da služi istini i pravdi. Rajs se sa srpskom vojskom povlačio i preko Albanije, ali o tome u svojim izveštajima nije ostavio ni traga.

Zbog njegovih zasluga za srpski narod ostala je uzrečica, „ako ikada Švajcarska napadne Srbiju, sve će joj zbog Rajsa unapred biti oprošteno“. Kasarna na Futoškom putu u Novom Sadu nosi njegovo ime, kao i mnoge škole po Srbiji.