Reklama

Moskva želi da sazna na čijoj je strani Švajcarska

0
AFP

U toku aktuelnih tenzija između Ukrajine i Rusije, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pisao je svom švajcarskom kolegi Kasisu.

Kada su SAD i NATO formalno odbili zahteve Kremlja, u početku je vladala velika zabrinutost. Ruski napad na Ukrajinu može biti neizbežan, rečeno je prošle nedelje. Ali umesto da pomera trupe stacionirane duž granice, Moskva je diplomatskim putem “bombardovala” zapadne prestonice. Stručnjaci to vide kao znak da bi mirno rešenje sukoba ipak moglo biti moguće.

Takvo jedno pismo dobio je i ministar spoljnih poslova Ignazio Cassis. Ovo je potvrdio portparol Saveznog ministarstva spoljnih poslova (EDA) Pierre-Alain Eltschinger. Prema EDA, pismo se, između ostalog, odnosi na to kako Rusija zamišlja evropski sigurnosni poredak. «Mi smo uzeli u obzir gledište ministra Lavrova», kaže Eltschinger.

Kako se ističe, Rusija želi da sazna od Švajcarske gde se nalazi u pogledu Evropske bezbednosne povelje, koju je OEBS prvi put usvojio 1999. godine. Između ostalog, povelja propisuje da svaka država potpisnica «slobodna bira svoje sigurnosne aranžmane, uključujući ugovore o savezu». Država učesnica takođe ima pravo na neutralnost i ne može ojačati sopstvenu bezbednost na račun drugih država.

Na pismo se ne želi pojedinačno odgovarati, već se o njemu razgovara u okviru Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). Jer se teme koje su sadržane u pismu odnose se na odluke koje su donesene u Veću ministara OSCE-a.

Svetski ekonomski forum (WEF) – Davos 2018

0
swiss-image.ch/Photo by E.T. Studhalter

Forum koji privlači najistaknutije predstavnike finansijskih krugova prilika je za svetske lidere da uspostave komunikaciju sa finansijskom elitom.

U Davosu okupiće se tako eksperti iz polja politike, ekonomije, medija, a organizatori poručuju da se svet drastično promenio poslednjih godina. U pozivnici se navodi da su se geostrateški rascepi pojavili na više frontova, te da imaju daleke političke, ekonomske i društvene posledice. Realpolitika, dodaju organizatori, nije više samo relikt Hladnog rata, a ekonomski prosperitet i socijalna kohezija nisu više isti.

– Politički, novi i podeljeni narativi transformišu vladavinu. Ekonomski, formulišu se politike radi očuvanja prednosti globalne integracije, pri čemu ograničavaju zajedničke obaveze kao što su održivi razvoj, inkluzivni rast i upravljanje četvrtom industrijskom revolucijom. Socijalno, građani žele odgovorne vlade. A društveni ugovor između država i njihovih građana sve više nastavlja da erodira – navodi se u pozivnici ove organizacije.

Ko će sve doći u Davos

Čini se da je glavna vest da će se ove godine na Davosu pojaviti američki predsednik Donald Tramp. Iz Bele kuće poručili su da će Tramp iskoristiti priliku da u Davosu govori o svojoj agendi „Prvo Amerika“, za koju kritičari kažu da predstavlja povlačenje iz globalnog rukovođenja zasnovanog na demokratskim principima.

Organizatori Svetskog ekonomskog foruma naveli su da će učešće Trampa na godišnjoj konferenciji Svetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu omogućiti učesnicima da dobiju direktan uvid u političke i ekonomske prioritete SAD.

– Očekuje se i dolazak američkog ministra finansija Stivena Menučina, ministra trgovine Vilbura Rosa i trgovinskog predstavnika SAD Roberta Lajthajzera – izjavila je portparolka WEF-a Fon Maturos, a prenosi agencija AP.

Saopštenje WEF-a je usledilo nakon što je Bela kuća potvrdila Trampovo učešće na forumu, koji će okupiti oko 350 političkih lidera, na stotine direktora kompanija i predstavnika civilnog društva.

Američki list „Vašington post“ je ukazao da će Tramp biti prvi američki predsednik od Bila Klintona koji će se obratiti učesnicima tog foruma, a AP podseća da su američki predsednici retko kada dolazili na ovaj skup i da je SAD prošle godine predstavljao tadašnji potpredsednik Džo Bajden.

Indijski premijer glavni govornik u Davosu

Indijski premijer Narendra Modi će ove godine biti glavni govornik, što je prvi put da jedan indijski premijer boravi u Davosu od 1997. godine.

Očekuje se i dolazak francuskog predsednika Emanuela Makrona i britanske premijerke Tereze Mej.

Naravno, neizostavani gosti su šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard, direktror IBM Đini Rometi, norveški premijer Erna Solberg.

Svoje učešće na ovogodišnjem samitu potvrdili su i kineski predsednik Si Đinping, bivši britanski premijer Gordon Braun, kanadski premijer Džastin Trudo i šef izraelske vlade Bendžamin Netanjahu.

Ekonomskom forumu u Davosu prisustvovaće i Šeril Sendberg iz kompanije „Fejsbuk“, koosnivač „Gugla“ Sergej Brin i Antoni Skaramuči, koji je kratko bio direktor komunikacija u Trampovoj Beloj kući.

Srpsku delegaciju predvodiće predsednik Aleksandar Vučić, a očekuje se da će se na marginama samita sresti sa američkim predsednikom, iako takve vesti još nisu potvrđene.

Ko je osnovao forum?

Svetski ekonomski forum osnovao je 1971. Klaus Švab, nemački profesor ekonomije. Tema prvog skupa bila je kako usvojiti američki način upravljanja. Dve godine kasnije, konferencija je proširila fokus na globalnu ekonomiju i društvene teme i od tada ovo mesto u Alpima okuplja svetsku političku i poslovnu elitu.

Tamara Hadži – Pavlović: Pet miliona dolara pomoći Balkanu, za pet godina postojanja

0
Tamara Hadži - Pavlović sa Helen Klark, UNDP

Povodom pete godine postojanja humanitarne organizacije 28.jun, razgovarali smo sa Tamarom Hadži – Pavlović koordinatorom za centralnu Evropu.

Recte nam nešto više o sebi, čime se bavite i koliko dugo živite u Nemačkoj?

Imam 27 godina, rođena sam u Beogradu, ali sam već deo svog života provela na Novom Zelandu i Australiji. U Berlinu sam od aprila ove godine, gde sam na posledipomskim studijama i studiram Master of International Relations and Cultural Diplomacy (Međunarodni Odnosi i Kulturna Diplomatija). Trenutno sam na redovnim studijama ali inače imam preko 8 godina radnog staža, na poslovima u vezi sa politikom kao i u radu na organizovanju sindikata. Planiram da završim magistarske studije sledeće godine u avgustu, nakon čega imam u planu da radim kao diplomata i naravno da i dalje budem koordinator 28.juna.

Za one koji ne znaju, predstavi nam organizaciju 28. jun i ono što radite

28juns28.jun je humanitarna, nevladina organizacija koju je osnovio Filp Filipi Janković u Kanadi pre tačno 5 godina. I ako smo jako mladi, kao organizacija, postigli smo puno toga za relativno kratko vreme. Kroz naš rad sa raznim humanitarnim organizacijama kao što su Crveni krst Srbije, uspeli smo da obezbedimo pomoć na Balkanu u iznosu 4.4 milliona dolara. 28.jun je bila jedina humanitarna organizacija koja je bila pozvana učestvuje na UN samitu u Istanbulu u maju ove godine, gde smo imali čast da lično upoznamo Ban Ki Muna, Generalnog Sekretara UN i Helen Klark, Glavnog Administratora Programa Razvoja UN (koja je ujedno i bivši premijer Novog Zelanda). Na Samit smo pozvani pre svega zbog našeg izuzetno uspešnog truda i rada u toku proteklih 5 godina. Imamo koordinatore, kao što sam ja, na skoro svakom kontinentu i u mnogim zemljama. To su uglavnom Srbi koji već godinama žive u dijaspori, i žele nekako da pomognu svom narodu. Jako smo ponosni što možemo otvoreno i iskreno da kažemo da 95% donacija idu direktno ljudima kojima je neophodna pomoć. Naša organizacija je tako koncipirana da niko od nas nije u radnom odnosu i ne prima platu, svi poklanjamo svoje vreme, znanja i umeća. Mnogi od nas su profesionalci u oblasti fotografije, IT, marketinga pa na taj način pomažu organizaciju i njen rad.

Kada ste pristupili organizaciji 28 jun. i zašto?

Ja sam postala član i koordinator organizacije 28.jun, 2012 godine dok sam živela u Brizbejnu, u Australiji. Odlučila sam da postanem aktivan član organizacije, zato što volim svoju zemljui svoj narod, i shvatam da sama imam manje mogućnosti da pomognem svom narodu u poređenju sa mogućnostima koje se pružaju u okviru jedne priznate organizacije koja okuplja ljude sa istom željom – pomoći svom narodu u matici. 28.jun je bila organizacija koja je bila potpuno iskrena, otvorena i transperantna od samog početka, sa vrlo jasnim ciljevima i konkretnim akcijama koje su bile opipljive i ukljucivale prave ljude i prave situacije, što je meni bilo jako bitno.

S obzirom da živite u Berlinu, da li ste upoznati sa radom srpske zajedince u Nemačkoj?

Na žalost, ovde sam relativno kratko, i nisam imala mogućnosti da se upoznam sa radom srpske zajednice u Nemačkoj ali iskreno verujem da ću tokom drugog semestra imati vise vremena da se malo više angažujem oko srpske zajednice u Nemačkoj.

Kakava je saradnja između članova srpske zajednice u nemačkoj, da li naša udruženja i organiczacije međusobno sarađuju?

Za sada i dalje nemogu da procenim kako funkcioniše srpska zajednica u Nemačkoj, međutim, moram da priznam, da mi je jako drago bilo kad sam videla da je crkva svake nedlje puna. To mi daje do znanja da su Srbi složni u Berlinu, i zaista se nadam, da smo takvi po celoj Nemačkoj.

Koji su dalji planovi vaše organizacije?

Dalji planovi naše organizacije su da nastavimo da pomažemo pojedincima iz naseg naroda kojima je pomoć potrebna. Ove godine slavimo petogodišnnjicu postojanja i planiramo više proslava po celom svetu na Vidovdan, 28. juna. Radimo na tome da postignemo profesionalni i poslovni odnos sa ambasdorima Republike Srbije po svetu, jer smatramo da je bitno da saradjujemo sa našim diplomatsko konzularnim predstavništvama, kako bi postigli naš humanitarni cilj a i da se kontinuirano angažujemo na unapređenju imidža Srba i Srbije svuda u svetu.

Organizacija 28. Jun predsedavla „Forumu mladih“ u Cirihu

0

Organizacija 28. Jun je imala čast da vodi „Forum mladih“ na prvom srpskom poslovnom samitu u Cirihu, u Švajcarskoj prošlog vikenda. Ovaj događaj je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Privredne komore Srbije i Udruženja srpskih privrednika Švajcarske – u kojoj je poslovni magnat, Rebeka MekDonalds počasni predsedavajući. Forum je bio prvi skup ove vrste koji je na jednom mestu okupio značajne Srbe iz matice i dijaspore, koji deluju u oblastima finansija, kulture i obrazovanja.

Prezentaciju 28. Jun-a je preko livestream-a pratilo 250,000 sledbenika organizacije na društvenoj mreži Fejsbook i prezentacija se može videti OVDE. Pored toga što su bili zvanični humanitarni partner ovog događaja, sa pokroviteljima je već dogovoreno da će se organizacija organizovati i voditi marketing kampanju za istoimeni samit koji je planiran za sledeću godinu.

ŠTA JE 28. JUN?

28. Jun je multinacionalna organizacija koja se bavi humanitarnim, društvenim i čovekoljubivim radom. Organizacija je osnovana 2011. godine a 2012.g. registrovana kao kanadska neprofitna organizacija. Do danas smo Zapadnom Balkanu isporučili 170 tona humanitarne pomoći, uključujući medicinsku i pomoć u nepogodama, u vrednosti od preko 4,4 miliona dolara. Za više informacija posetite www.28jun.org

Vuk Jeremić kandidat za Generalnog sekretara UN

0
© UN Photo/Paulo Filgueiras

Jeremić je imenovan na današnjoj sednici Vlade Srbije.

Ostali kandidati su bivši slovenački predsednik Danilo Tirk i nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić, kao i bivša ministarka spoljnih poslova Moldavije Natalija German.

Kandidovani su i bivši crnogorski premijer Igor Lukšić, Irina Bokova, bivša ministarka spoljnih poslova Bugarske, Srđan Kerim, nekadašnji šef makedonske diplomatije, Antonio Gutereš, bivši premijer Portugalije, Helen Klark, bivša premijerka Novog Zelanda.

Podsetimo da je Vuk Jeremić bio šef diplomatije Srbije kao i da već ima iskustva u radu u UN pošto je na mestu predsedavajućeg Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proveo godinu dana, od 18. septembra 2012. do 17. septembra 2013. godine.

U međuvremenu, u Ujedinjenim nacijama danas počinje neformalni dijalog kandidata za generalnog sekretara UN, koja će po prvi put u istoriji biti javan.

Prvi će na redu biti šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić, bivša bugarska ministarka spoljnih poslova Irina Bokova i nekadašnji portugalski premijer Antonio Gutereš.

Očekuje se da bi, kako se navodi, hrvatska kandidatkinja Vesna Pusić i slovenački kandidat Danilo Tirk trebalo da se predstave u sredu.

Neformalni dijalog je nova praksa Generalne Skupštine UN, u cilju unapređenja transparentnosti procesa izbora budućeg generalnog sekretara, tokom kojeg će kandidati imati priliku da predstave svoj program – viziju buduće reforme sistema UN kako bi se odgovorilo izazovima 21. veka.

Za funkciju devetog generalnog sekretara UN je za sada je prijavljeno osam kandidata, a u trku za tu dužnost države članice mogu predlagati svoje kandidate do kraja juna.

Istorijski sastanak patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila i poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje

0

Dvojica poglavara su deklaraciju potpisali posle dva sata razgovora, a u njoj se poziva na mir u Siriji, Iraku i Ukrajini, a na Evropu se apeluje da „zadrži veru u svoje hrišćanske korene“.

U zajedničkoj deklaraciji dva poglavara su izrazila žaljenje zbog „gubitka jedinstva“ između hrišćana i želju za njegovim ponovnim uspostavljanjem.

„Svesni brojnih prepreka koje još treba prevazići, nadamo se da će naš susret doprineti ponovnom uspostavljanju jedinstva željenog od Boga“, rekli su poglavari katoličke crkve i najveće pravoslavne crkve u dokumentu potpisanom posle njihovog prvog susreta od rascepa dve crkve 1054. godine.

Papa Franja je rekao da su poglavar Ruske pravoslavne crkve i on razgovarali „jasno i direktno“ i da on „jako ceni njegovu Kirilovu želju za jedinstvom“.

Sastanak pape i patrijarha Kirila smatra se istorijskim događajem posle skoro hiljadugodišnje podele hrišćanstva na istočnu i zapadnu crkvu. Sastanak je održan na aerodromu u Havani. Dvojica poglavara, srdačno su se pozdravili i tri puta poljubili pre nego što su se povukli na razgovore.

Obraćajući se papi, na početku sastanka patrijarh Kiril rekao je da je njihov susret „božja volja“.

„Sastajemo se u pravo vreme i na pravom mestu. Želim još jednom da naglasim da je to božja volja“, rekao je Kiril na početku susreta sa papom.

Papa Franja je uzvratio „Konačno“ i „mi smo braća“.

Pokloni puni simbolike

Na početku susreta papa Franja i patrijarh Kiril razmenili su poklone koji su duboko simbolični i prate istoriju nekad napetih odnosa između istočne i zapadne crkve, navele su agencije.Papa Franja je doneo patrijarhu Kirilu relikviju Svetog Kirila, nadbiskupa Aleksandrije iz petog veka koga su slavile obe crkve katolička i pravoslavna. On je takođe doneo pehar. Kiril je papi Franji poklonio repliku ikone Bogorodice Kazanjske.

REUTERS/Alejandro Ernesto/Pool
REUTERS/Alejandro Ernesto/Pool

Vatikan je 2004. vratio 18-ovekovnu kopiju te čuvene ikone iz 16. veka Kirilovom prethodniku Alekseju Drugom, u nastojanju da izgradi bolje ekumensko prijateljstvo. Tradicionalna vizantijska ikona u zlatu i drvetu prikazuje Bogorodicu i dete. Originalno delo iz 16. veka navodno ima čudotvorne moći i jedno je od najznačajnijih ikona u ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Papa Jovan Pavle Drugi je dobio 18-ovekovnu kopiju ove ikone od jedne katoličke grupe 1993. gopdine, i držao je u svojoj privatnoj kapeli. Verovao je da bi vraćanje ikone koju on toliko ceni moglo da doprinese boljim odnosima sa ruskom crkvom.

Tadašnji patrijarh Aleksej Drugi je pozdravio vraćanje ikone ali, pošto se radi samo o kopiji originala iz 16. veka on je rekao da papa nema potrebe da je lično vrati u Moskvu, čime su se raspršile nade da će doći do susreta dvojice poglavara.

Kačanik najveći evropski izvoznik boraca za ID

0

Od 34.000 stanovnika njih 22 bori se u Siriji i Iraku, među njima je i Lavdrim Muhadžeri, kog zovu i balkanski Džihadi Džon.

Tamošnji zvaničnici to sve opovrgavaju i okrivljuju medije za narušavanje ugleda, navodi HRT.

Predsednik Islamske zajednice Kačanik Florim Neziraj, koji je tamo već tri godine, tvrdi da dobro poznaje situaciju i kaže da, nezavisno od činjenice da je određeni broj osoba otišao da ratuje u druge zemlje, u Kačaniku nije zabeležen nijedan sukob koji je povezan s verom.

Kačanik je upravo zbog vere došao na zao glas, s obzirom na 22 stanovnika koji se bore u Siriji i Iraku na strani tzv. Islamske države, navodi HRT.

Načelnik opšine Besim Iljazi smatra da je ta priča nanela veliku štetu ugledu tog grada.

„Sada možete gradom šetati mesec dana i nećete na ulici primetiti ništa što ima veze s takvim ponašanjem“, tvrdi Iljazi.

Sa druge strane, u glavnoj ulici osobe koje se povezuju s vehabizmom beže od kamere. Kao i većina građana od komentara, što se može pripisati strahu ili nečem drugom, smatra ekipa HRT.

U međuvremenu, održan je i skup o borbi protiv nasilnog ekstremizma.

Komandir policijske stanice Kačanik Afrim Habibi ističe da u proteklih godinu i po nisu zabeležili ni edan odlazak u Siriju. Takođe, napominje, mnogo je manje aktivnosti za koje se može sumnjati da imaju veze sa vrbovanjem za Islamsku državu.

Nezaposlenost, siromaštvo i beznađe najčešći su razlozi zbog kojih mladi sa ovih prostora odlaze u Irak i Siriju, gde im se obećava med i mleko i godišnja zarada do 30.000 evra. Međutim, kako naglašava HRT, vrlo brzo shvate da su prevareni, pa se neki od njih odlučuju za povratak.

Psiholozi koji se bave tom problematikom tvrde kako ne znaju koja je grupa opasnija – ona koja u euforiji odlazi ili ona koja se prevarena vraća, zaključuje se u reportaži HRT-a.

Neuništiv švajcarski supertrezor ukopan duboko u Alpe

0
foto: Blic grafički studio

Švajcarsko preduzeće SIAG preuredilo je dva bivša vojna bunkera u apsolutno bezbedan trezor za čuvanje podataka. Zemljotres, nuklearni rat, teroristički i hakerski napadi – ništa od toga ne može da naudi serverima sa osetljivim informacijama koji se nalazi pod Bernskim Alpima. 

Svis Fort Noks (SFK) sastoji se od dva objekta. Oni su međusobno povezani sopstvenom kablovskom vezom za prenos podataka, potpuno su zatvoreni prema spoljnom svetu i zaštićeni od njega. Hakerima su ovi serveri nedostupni.

Kompleks ima izuzetno visoke standarde kada je reč o bezbednosti, čemu na ruku idu i prirodne pogodnosti mesta na kome je izgrađen – pre svega, debljina planinskog masiva i prirodni izvor pitke vode pod njim.

Objekti su u upotrebi od 1996. Klijenti iz oko 30 zemalja ovde čuvaju svoje najosetljivije podatke. Pored toga, u prostorijama trezora čuvaju se i zlato i hartije od vrednosti.

POSLEDNJE VESTI