Reklama

Dodela svedočanstava maturantima u Ambasadi u Bernu

0

Kao i svake godine, jedna grupa đaka Dopunske nastave na srpskom jeziku završava svoje osnovno obrazovanje i krupnim koracima ide dalje noseći duboko u sebi uspomene na sve što su naučili o srpskom jeziku, istoriji, kulturi i tradiciji naroda iz kog potiču. Ambasada Republike Srbije u Bernu je i ove godine bila domaćin završne svečanosti za maturante sa svog konzularnog područja, kojom prilikom su im podeljena uverenja o završenom posebnom programu osnovnog obrazovanja i vaspitanja.

Dodeli svedočanstava je prethodio bogat kulturno-umetnički program koji je i ove godine pripremila nastavnica Andrijana Adamović, a učešće su uzeli i učenici nastavnica Jelene Mitrović, Mire Tomić, Snežane Šaronjić, Margite Tot i Nataše Malešević.

Dečija pevačka grupa Umetničkog centra „Soko“ iz Bazela, pod vođstvom Andrijane Adamović, proslavu je otvorila maestralnim izvođenjem himne „Bože pravde“.

Nakon toga prisutnima se u ime Ambasade obratio konzul Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji, gospodin Predrag Mandić:

-„Draga deco, dragi roditelji, poštovana koordinatorko i ovde prisutni nastavnici koji tu dužnost vršite na konzularnom području ambasade, dobro nam došli. Meni je pripala ta čast da vas pozdravim u ime ambasadora, njegove ekselencije, gospodina Gorana Bradića. Čestitam nastavnicima na još jednoj odškolovanoj generaciji, a učenicima na uspehu. Deci bih hteo da poručim da ovo jeste kraj jednog programa, ali nije kraj njihovog učenja, njihovog istraživanja, njihovog puta ka uspehu. Leonardo da Vinči je govorio da uspešan čovek ne čeka da se stvari dogode njemu, nego izađe i on se dogodi stvarima. Vrlo je lako moguće da ovde među vama postoji neki novi Tesla, samo treba da nastavite da ga tražite u sebi. Ne treba da zaboravite da ste vi ogledalo Srbije u Švajcarskoj. Stranci kad gledaju vas, vide Srbiju.“

Konzul Mandić je istakao da mu je pružanje podrške Dopunskoj nastavi predstavljalo izazov, ali i inspiraciju. Zahvalio se prisutnim roditeljima što su upisali svoju decu na nastavu na srpskom jeziku, i pozvao one koji nisu da to isprave, kako bi se broj đaka u Švajcarskoj povećao. Istakao je da je najvažnija, ali i najteža stvar od dece napraviti dobre ljude. Čestitao je učiteljici Jeleni Mitrović dobijanje ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena, i izrazio sreću što je upravo ona prethodnih godinu dana učila njegovu decu srpski jezik.

Ova godina je godina oproštaja od učenika, dela nastavnika, ali i za samu koordinatorku Dopunske nastave na srpskom jeziku, Biljanu Bukinac, koja je prethodnih pet godina organizovala nastavu na srpskom jeziku u inostranstvu, bila čvrsta spona između otadžbine i onih koji žive u rasejanju. Koordinatorka je najpre još jednom informisala prisutne o važnosti učenja srpskog jezika u okviru Dopunske nastave, a potom veoma emotivnim rečima nastavila:

„Svim učenicima koji danas završavaju osmi razred u ime Ministarstva prosvete Republike Srbije i u svoje lično ime čestitam i želim im puno uspeha u daljem školovanju. Istakla bih da nisu jedino osmaci oni koje nećemo viđati sledeće školske godine. Nažalost, ove školske godine svoje angažovanje završavaju i nastavnice Andrijana Adamović i Snežana Šaronjić. Nastavnici Andrijani Adamović se od srca zahvaljujemo na kvalitetnom i posvećenom radu, jer sve priredbe koje su organizovane ovde u Ambasadi kreirala je upravo ona. Takođe, kako i ja kao koordinator ove godine u avgustu završavam svoju dužnost, iskoristila bih priliku da se zahvalim Ambasadi u Bernu koja nam je uvek pružala veliku podršku. Uvek su bili tu za nas, za nastavnike, za decu i za roditelje. Zahvalila bih se roditeljima što su prepoznali značaj obrazovanja svoje dece na srpskom jeziku. Zahvaljujem se našim dragim osmacima koji su pored obaveza u švajcarskim školama našli vremena da dolaze na našu nastavu, da uče srpski jezik, uče srpsku istoriju i na taj način neguju i jačaju pripadnost srpskom narodu. Završiću rečima našeg velikog pesnika Duška Radovića: Volite srpski jezik svakog dana po malo, jer srpski jezik nema nikog drugog osim vas“, rekla je Biljana Bukinac.

Program je započeo pesmom Ljubivoja Ršumovića „Zdravica narodu srpskom“ koju su recitovali đaci Aleksa Janković, Jelena Marković i Sara Vulić. Potom je Umetnički centar „Soko“ izveo pesmu „Au što je škola zgodna“, na šta su se nadovezali učenici David Jovanović pesmom „Drugarstvo“ i Dimitrije Tiosavljević pesmicom „Učitelju“. Publiku je veoma obradovao dramski skeč koji je napisao Dejan Aleksić „Ah, taj maj“, a izvele su ga Dijana Jovičić i Teodora Panić.

Nakon recitatorskog dela i skeča, publika je imala priliku da uživa u klavirskom umeću Petre Adamović kroz kompoziciju „Labudovo jezero“ Petra Čajkovskog. Potom su učenici nastavnice Jelene Mitrović otpevali pesmu „Pećka kandila“, a horsko pevanje su predvodile učenice Lea i Ana Lazarević.

Muziciranju se pridružio i Umetnički centar „Soko“ izvođenjem dve prelepe narodne pesme „Selo moje okićeno gorom“ i „Nikolo, gajle golemo“. Splet narodnih pesama je za trenutak prekinulo recitovanje pesme „Iz Srbije jabuka“ u izvođenju Dajane Trandafilović i Lazara i Luke Cvetkovića. Dok su pesmu „Sedam sati udara“ otpevali učenici iz Burgdorfa, Berna i Langentala. Ovaj raznovrstan deo programa je završila učenica Kristina Tatić recitovanjem pesme „Ne dam ništa što je moje.“

Specijalni gost na priredbi bio je guslar Božo Mićanović, koji je na guslama odsvirao i otpevao pesmu „Sveti Sava“ Vojislava Ilića. Ukratko se osvrnuo na značaj muzičkog instrumenta gusle. Još jedna pesma Vojislava Ilića pod nazivom „Srpkinja“ izrecitovana je od strane učenice Sofije Vukić. Nakon toga svoj raskošni talenat na violini predstavila je Marta Adamović, koja je uz pratnju Erike Firkal, odsvirala prvi stav Fibihove Sonatine.

Priredba je završena gradskim igrama „Bojerka“ i „Srpkinja“ koje su pripremili članovi Umetničkog centra „Soko“, a uz klavirsku pratnju Erike Firkal. Na samom kraju najmlađi učenici Dopunske nastave na srpskom jeziku u Burgdorfu, petogodišnji Anastasija i Rastko Mandić, prisutne su oduševili duetskim izvođenjem rodoljubive pesme „Junaci sa Košara“.

„Čast i zadovoljstvo da uobličim priredbu povodom završne svečanosti učenika nastave na srpskom jeziku u inostranstvu već mi tradicionalno pripada. Ove godine sam dobila mnogo priloga svojih koleginica Mire Tomić, Jelene Mitrović, Nataše Malešević i Margite Tot. Trebalo je to upakovati u jednu celinu sa programom koji spremam sa mojim đacima iz Bazela. Bilo je mnogo lepih recitacija i pesama, vrhunskog sviranja i na kraju su moji đaci odigrali dva gradska kola: Bojerku i Srpkinju. Ideja je bila da se desi nešto novo i netipično, u čemu mislim da smo uspeli. Imali smo sjajnog gosta, guslara Boža Mićanovića, koji je guslao stihove „Ko udara tako pozno“. Moram priznati da me je ovaj spoj veoma iznenadio, a još mi je interesantnije kako su deca odreagovala. Ceo program veoma uspešno je vodila moja učenica Mara Stojanović, koja je ove godine završila osmi razred. Inače je dan bio ispunjen nekim posebnim emocijama. U prepodnevnim časovima smo imali Nastavničko veće gde smo se oprostili od nekoliko kolega koji se vraćaju za Srbiju, a sa oproštajnim govorima je nastavljeno i na priredbi. Za Srbiju se uskoro vraća i konzul Predrag Mandić sa porodicom. On je bio posebno važan za nas nastavnike, jer nam je bio spona sa administracijom i svim onim sitnicama koje su nam u toku godine bile potrebne. Retko imamo priliku da sarađujemo sa tako savesnim i odgovornim ljudima. U penziju odlazi i naša koordinatorka, Biljana Bukinac, koja nas je organizovala u pravi mali kolektiv i vodila kroz teške godine nastave pod koronom. Uvek je nekako pronalazila nove nastavnike spremne da uskoče u naš tim. Za Srbiju se vraća i učiteljica Snežana Šaronjić, a i ja ću obustaviti svoj angažman u školi iz privatnih razloga. Ovo je bilo jedno divno i emotivno popodne u Ambasadi, ne samo za osmake koji su završili školovanje na srpskom jeziku, nego i za sve nas prisutne.“ – na samom kraju priredbe izjavila je nastavnica Andrijana Adamović.

Osnovno obrazovanje na srpskom jeziku ove godine je završilo 49 učenika na konzularnom području Ambasade, dok je na svečanosti bilo stotinak prisutnih koji su želeli da čestitaju svojim najbližima i pogledaju program koji su pripremila deca koja i dalje pohađaju nastavu na srpskom jeziku. Nastavnice su podelile uverenja i poklon knjige, poželevši osmacima puno sreće u daljem obrazovanju, ali i u životu. Na samom kraju, Ambasada je priredila koktel za prisutne.

Dragana Vlaisavljević Mandić

Vidovdanska proslava srpske dopunske škole u Lucernu

0

Prošle nedelje 26. juna 2022 u Lucernu održana je Vidovdanska proslava u organizaciji Udruženje roditelja centralne Švajcarske i Srpske dopunske škole.

Proslava je počela dečijim predstavama KUD-a Ras i Nikola Tesla.
Mališani su nastupili sa tradicionalnim srpskim narodim igrama i pesmama. Zatim su srpska deca izvela predstavu Boj na Kosovu, koju je režirala Margita Tot. Predstava srpskog dečijeg pozorišta je bila glavni deo proslave.

Margita Tot, čestitamo na uspešnoj predstavi u Lucernu. Da li su mladi glumci odigrali kako ste zajedno vežbali, da li je sve išlo po scenariju?

Hvala na čestitkama! Snalazili smo se kako smo znali i umeli za prostor i vežbu. To nije lako, jer srpska udruženja nemaju u svakom gradu svoj prostor, već se često iznajmljuju. Ali, od srca se zahvaljujem Ocu Draganu iz Perlena, jer smo ovu predstavu sve vreme uvežbavali u prostorijama pri pravoslavnoj crkvi u Perlenu. Mladi glumci nekada dodaju i svoje reči ako nečeg ne mogu da se sete i u tome i jeste čar pozorišta. Dali su sve od sebe i bili su sjajni!

Kako se zovu mladi glumci, kako ste do njih došli i podelili im uloge? Jeste li održali neku vrstu kastinga?

Ne održavamo kasting za glumce, poprilično smo otvoreni za saradnju sa svom decom. Neka su rodjena za glumu, a neka su stidljiva i možda ne pričaju baš najbolje srpski, ali se zato vremenom opuste i otvore, tako da kroz glumu grade i samopouzdanje. Decu sam upoznala preko Udrzuženja roditelja centralne Švajcarske.

Uloge su tumačili:

Jana Mićanović / Princeza Olivera
Jelena Srećković / Carica Milica
Maksimilijan Milojević / Narator
Eva Gjorgjevska / Pesnikinja Jefimija
Aleksa Pajić / Bajazit, Muratov sin
Bogdan Lazarević / Car Lazar
Palve Lazarević / Sultan Murat
Novak Pajić / Miloš Obilić

Boj na Kosovu je jako teška i zahtevna tema. Da li ste i kako prilagodili izvorne tekstove za decu?

Boj na Kosovu je sama po sebi zahtevna tema, ali sam gledala sam da prilagodim deci i da svi što bolje razumeju. Da se jasno i glasno čuje šta pričaju, da tekst ima težinu ali da može svako da ga isprati. Deca su to sjajno izvela.

Šta su dalji planovi dečijeg pozorišta? Turneja ili neka nova predstava?

Planovi su da pozorište zaživi još više. Sledeće je u planu predstava koja će biti šaljivog i edukativnog karaktera. Plan je za sada da nastupamo uz folkloraše i druga udruženja, da se čuje za nas, a vremenom će nadam se naše pozorištance rasti i biti poznatije.

Kako druga udruženja ili KUD-a mogu da vas kontaktiraju u vezi sa dečijm pozorištem?

Uvek se možete obratiti bilo kome ko je član Udruženja roditelja centralne Švajcarske. Takođe možete nas kontaktirati preko FB grupe Srpska škola ZentralSchweiz i naše internetstranice serbische-schule.ch. I takodje rado ćemo primiti zainteresovanu decu za glumu!

Publika je pažljivo pratila dečije pozorište i sa velikim aplauzom ispratila mlade glumce. U nastavku proslave Aleksa Koljančić iz Udruženja Srpskih Studenata predstavio je rad studenta. Za kraj malim maturantima su dodeljene diplome od strane učiteljice Ane Bojičić.

Andrija Stojković

U Ambasadi Srbije održano nastavničko veće dopunske škole

0

U Ambasadi Republike Srbije u Bernu, u nedelju 14. novembra 2021. godine, održano je prvo Nastavničko veće za školsku godinu 2021/22. nastavnika koji ostvaruju obrazovno-vaspitni rad na srpskom jeziku u Švajcarskoj Konfederaciji. Nastavničko veće je vodila Koordinator dopunske nastave u inostranstvu, Biljana Bukinac, a odazvalo se petnaest od šesnaest trenutno angažovanih nastavnika. Sve vreme tokom trajanja sastanka poštovane su mere zaštite od virusa COVID-19.

Nastavničkom veću je prisustvovao, i okupljene nastavnike u ime Ambasade pozdravio, konzul Predrag Mandić, poželevši im srećnu školsku godinu i dobro zdravlje, kao i dobrodošlicu novim honorarnim nastavnicama. Istakao je da predstavnici Ambasade u svakoj prilici posvećeno rade na povećanju svesti roditelja o značaju pohađanja nastave na srpskom jeziku. Poslednju takvu priliku konzul Mandić je iskoristio prethodnog dana, obraćajući se pred 1.500 gledalaca na Festivalu srpskog folklora Švajcarske u Dietikonu, kanton Cirih.

Zajednički je ocenjeno da je saradnja nastavnika sa Ambasadom na visokom nivou, što se najbolje očitava u tome što se na sve zahteve i molbe nastavnika odgovara istog dana, a nastavnička veća održavaju, već tradicionalno, u prostorijama Ambasade. Ambasada je tokom Nastavničkog veća za nastavnike priredila i posluženje.

Podsetimo, nastava na srpskom jeziku u organizaciji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je besplatna i sprovodi se u 19 švajcarskih kantona. Trenutno je pohađa 1254 učenika sa tendencijom stalnog rasta. Detaljan raspored i lokacije predavanja sa kontaktima nadležnih nastavnika i drugim korisnim informacijama, poput prijave za upis đaka, mogu se pronaći na sajtu Ambasade.

Motivisana nastavnica maternjeg jezika o svom iskustvu i radu u srpskoj dopunskoj školi u Švajcarskoj

0

Naša sagovornica, Jelena Angelovski, studirala je, magistrirala i doktorirala na srpskoj književnosti, ali je veći deo života provela predajući srpski jezik đacima osnovne škole, najpre u Pančevu, a od 2018. godine u školama u Švajcarskoj. Trenutno živi sa porodicom u jednom malom mestu nedaleko od Ciriha.

Pravi je primer nastavnika kao ključnog činioca u sticanju znanja, zato verujemo da će njena priča motivisati mnoge da ne odustaju od svojih želja i principa, čak i onda kada napuste domovinu.

Kako ste se odlučili za poziv nastavnik?

Bilo mi je jako važno da studiram ono što volim, a to je bila i danas jeste književnost. Kao studentkinja nisam imala ideju da ću raditi u školi, to je bio tek jedan od poslova do kojeg sam slučajno došla posle fakulteta.
Ostala sam u njemu zbog dva razloga. Prvi je što i dalje nema utisak da idem na posao kad idem u školu, već je to jedan stalni, pokretni praznik života i neponovljiva razmena energija. Drugi je to što svoj posao doživljavam kao važnu misiju koja daje smisao svakom mom danu.

Koji je bio povod Vašeg dolaska u Švajcarsku?

Pre nego što sam došla radila sam trinaest godina u osnovnoj školi i prošla kroz manje-više sve bitne faze tog rada, što me je dovelo do potrebe da probam nešto ne sasvim novo , dakle nešto u čemu će mi stečeno znanje i iskustvo biti od koristi, a opet dovoljno nepoznato i izazovno da mi otvori mogućnost za razvoj. Istovremeno, moj muž i ja poželeli smo da promenimo okruženje i da ponudimo svojoj više ne tako maloj deci iskustvo promene perspektive i života u drugačijem svetu jer verujemo da je to izuzetno dragocen doprinos odrastanju. Posao u dopunskoj nastavi na srpskom jeziku pojavio se kao idealna prilika da nastavim da radim ono što najbolje umem i najviše volim, a da time istovremeno omogućim svojoj porodici jednu veliku avanturu.

Da li ste i koliko morali da menjate svoj princip rada da biste se prilagodili radu u- Nastavi na srpskom jeziku u inostranstvu?

Nastava srpskog jezika u inostranstvu zahteva iskusnog nastavnika, u to sam sada apsolutno uverena. To, međutim, nije dovoljni. Heterogenost grupa me odnosi se samo na spoj više uzrasta i nivoa, već i nivo znanja jezika, pri čemu se to raslojavanje često i ukršta, u smislu da možemo imati mlađu decu koja bolje govore, zajedno sa starijom koja su praktično negovornici. Drugi izazov je motivacija- naša škola nije obavezna, ne podrazumeva se, a opet se po ozbiljnosti pristupa i ciljevima poklapa sa zahtevima obavezne škole. Pritom, kod nas đaci dolaze kasno popodne, uveče ili subotom, dakle u vreme kada je potrebno uložiti poseban napor ne bi li se aktivirali i sa pažnjom i interesovanjem učestvovali na času. Uzevši u obzir te izazove s jedne strane, i ogromne razlike između školskog sistema Srbije, iz koje mi dolazimo, i švajcarskog sistema, u kojem su naši đaci stasali, usudila bih se da kažem da je moj princip rada, u smislu osnovnih načela, naravno isti, ali su se metode, oblici i tehnike rada u velikoj meri izmenile i prilagodile specifičnim uslovima nastave.

Sada nakon tri godine iskustva, koje su te ogromene razlike u sistemu rada koje biste istakli? Koje biste prednosti dali školi u matici, a koje ovoj u dijaspori?

Ta dva sistema razlikuju se kao nebo i zemlja i to je jasno i mojim kolegama, ali i roditeljima đaka koji su se školovali u Srbiji. Za mene je najupadljivija razlika vezana za stepen samostalnosti učenika, odnosno uloga nastavnika u procesu učenja u tradicionalnom smislu. Takozvani frontalni pristup, koji podrazumeva nastavnika koji stoji pred đacima i priča im, ovde je maltene potpuno skrajnut i apsolutna prednost data je podsticanju učenika da do odgovara dođu samostalno ili u grupi, uz jedva primetne intervencije nastavnika. Trudim se da iskoristim spremnost svojih đaka da zaista vredno i samostalno rade, ali očigledno je da im nedostaje i da im neko priča, jer se tako uči. Živa reč, uverena sam, nema zamenu u vaspitno- obrazivnom procesu, a srpski školski sistem još uvek na njoj počiva, što smatram velikim kvalitetom.

Druga bitna razlika vezana je za obim gradiva. Često ćete čuti žalbe roditelja u Švajcarskoj o otme da se brinu da im deca neće stići dovoljno široko opšte obrazovanje budući da vide da je školsko gradivo svedeno na neke prilično sužene teme. I ja to, naravno, vidim, i budući da i moja deca idu u tu školi, povremeno delim slične bojazni, pogotovo jer sam, slično kao i ostali roditelji, izašla iz našeg sistema, koji nam je upravo taj sveobuhvatni i širok pristup obrazovanju kao razvoju opšte kulture omogućio.

Međutim, moramo biti svesni- današnja škola ne priprema decu za naš, već za njihov svet, svet koji se tolikom brzinom menja da je na kreatorima školskih programa nepojmljiva odgovornost da na neki način pretopstave koje će veštine i znanja biti našoj deci potrebene u budućnosti. Ono što vidim i što me umiruje, to je da je ovdašnji školski sistem oblikovan pažljivo do detalja i da ništa nije prepušteno slučaju, kao i to da se velika briga poklanja tome da se deca u školi osećaju srećno, opušteno, motivisano i da se pripreme ne samo u intelektualnom, već i u praktičnom smislu za život koji ih čeka.

Kao nedostatak vidim često svođenje učitelja na mašine za korigovanje zadataka i izostavljanje njihove ljudske dimenzije i ličnog odnosa sa đacima, od koja često zavisi zaista mnogo u dečjem školovanju. To se trudim da nadoknadim svojim učenicima, jer sam ideju o važnosti ličnosti učitelja i njegovog odnosa sa đacima ponela kao jedan od temeljnih kvaliteta iz srpskog školskog sistema.

Kakvi su dalji planovi sa sve popularnijim serijalom “Čitam, slušam i razumem”?

Taj serijal nastao je na početku pandemije za potrebe mojih đaka koji su dobijali zadatke da pročitaju neke priče. Bila su im potrebna objašnjenja nepoznatih reči, ja im nisam bila pri ruci, a roditelji su bili već dovoljno sludjeni svojim poslom i zahtevima onlajn nastave u švajcarskoj školi. Snimila sam nekoliko priča sa objašnjenim rečima, tako da ih i deca koja slabo razumeju srpski mogu pratiti. To im se jako dopalo. Onda sam poslala i nekim svojim prijateljima iz inostranstva da puste svojoj deci, i tako je krenulo. Veliku zahvalnost dugujem svom mužu koji brine o tome kako snimci izgledaju i zvuče, što zaista mnogo utiče na prijem kod mlađe publike. Planiramo da nastavimo da snimamo priče za ovaj serjial, ali i da pokrenemo još dva nova: jedan u kojem ću čitati narodne epske pesme na način koji će ih približiti deci našeg vremena, i još jedan na kojem ću pokušati da pomognem đacima koji imaju teškoća sa pisanjem različitih vrsta tekstova.

Osvrnula bih se i na Vaš blog “Štelovanje glave” koji je nama, starijima, izuzetno inspirativan i duhovit, čitaoce zanima od kada postoji i koji je povod njegovog stvaranje?

Blog je nastao od objava sa fejsbuka koje sam počela da pišem kada sam se doselila ovde. Imala sam potrebu da neke svoje utiske podelim sa prijateljima, ali i da ih sredim sama sa sobom, pa su te beleške ličile na kombinaciju pisama i dnevnika. Za moju porodicu i prijatelje iz Srbije to je bila možda prilika da saznaju nešto o razlikama kojih nisu bili svesni, prijatelji odavde prepoznali su se u mnogim situacijama, a ja sam to doživela kao neku vrstu terapije kojom sam lečila sve šokove promene sredine ispisujući ih kao komična iskustva.

Mnoga od tih komičnih iskustava su upravo Vaše anegdote sa učenicima, lično meni su najzanimljivije Burž Kalifa, Šurnjaja, I-Jot-I, Maternji jezik, koje preporučujem našim čitaocima jer ih neće ostaviti ravnodušnim.

https://stelovanjeglave.com/2020/12/11/burz-kalifa/ https://stelovanjeglave.com/2020/12/11/surnjaja/ https://stelovanjeglave.com/2019/12/04/maternji-jezik/ https://stelovanjeglave.com/2020/12/11/i-jot-i/

Za sam kraj razgovora volela bih da nam kažete da li i nad čim najviše lamentirate u godinama od kada ste ovde?

Nisam tip osobe koja lamentira. Ima stvari koje me raduju, ima stvari koje me rastuže, ali gledam da ne žalim zbog odluka koje sam donela. Ako se neka ispostavi kao pogrešna, promeniću je, a ako ne želim da je promenim, onda nije ni vredna lamenta.

Milica Savić, Serbinfo.ch

Prvo Nastavničko veće Srpske dopunske škole u Švajcarskoj

0

Minulog vikenda u prostorijama Ambasade Republike Srbije u Bernu održana je prva sednica Nastavničkog veća kojoj je prisustvovalo svih 14 nastavnika koji izvode nastavu na srpskom jeziku u Švajcarskoj, kao i koordinatorka nastave Biljana Bukinac.

Na početku sastanka nastavnike je pozdravio ambasador Srbije u Švajcarskoj, Goran Bradić, poželevši im srećnu i uspešnu novu školsku godinu. Ambasador je izrazio spremnost Ambasade da uvek pruži punu podršku radu Srpske dopunske škole i naglasio njenu važnost za očuvanje identiteta. Tokom četvoročasovnog sastanka razmatrane su važne teme koje se tiču organizacije nastave, trenutnog statusa srpske škole i nastavnika koji u njoj rade i okolnostima u kojima postoji i radi škola na srpskom jeziku.

„Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ambasada RS u Bernu i Generalni konzulat RS u Cirihu su tokom leta ostvarili intenzivnu i efikasnu saradnju u vezi sa organizacijom obrazovno-vaspitnog rada u Švajcarskoj koja je rezultirala prijemom dva nova nastavnika i uspešnim početkom nove školske godine. Sa velikim zadovoljstvom možemo konstatovati da beležimo povećanje broja učenika što je rezultat zalaganja i angažovanja pre svega nastavnika, ali i Ambasade i Ministarstva prosvete. Posebno smo zahvalni Savetu roditelja Centralne Švajcarske, čijim zalaganjem i trudom ove školske godine imamo 30 novih učenika samo iz te oblasti. Posebno želim da naglasim motivisanost nastavnika koji ostvaruju obrazovno-vaspitni rad u ne uvek povoljnim uslovima i koji posvećeno sprovode misiju očuvanja srpskog jezika, istorije i kulture, čime se savakako neguje i čuva srpski identitet“, istakla je koordinatorka Biljana Bukinac.

Kroz konstruktivne razgovore i argumentovane stavove, iznesene su nove ideje o daljem unapređivanju kvaliteta nastave i promocije rada srpske škole. Približavanje i predstavljanje rada srpske škole roditeljima i učenicima preko različitih društvenih mreža i internet stranica srpske zajednice u Švajcarskoj takođe je jedan od načina da se privuče što veći broj učenika.

Podsećanja radi, Srpska dopunska škola u Švajcarskoj broji oko 1200 učenika i 14 nastavnika koji su raspoređeni po školama koje pokrivaju skoro celu teritoriju Švajcarske konfederacije. Detaljne informacije o kantonima gde se održava nastava na srpskom jeziku, kao i o nastavnicima koji vode nastavu, mogu se pronaći na sledećem linku.

Ukoliko neko živi u nekom delu Švajcarske gde nema mogućnost pohađanja Srpske dopunske škole, trebalo bi da se prijave nekom od nastanika kako bi se oformile nove grupe u tom okruženju.

Nastavnici Srpske dopunske škole su: Jelena Angelovski (Cirih), Milja Stević (Cirih), Ivana Petković (Cirih i Šafhauzen), Aleksandar Nikolić (Cirih i Sankt Galen), Jelena Todorović Lazić (Argau), Nataša Prica (Bern, Soloturn), Andrijana Adamović (Bazel), Gordana Nikolić (Bazel i Argau), Ana Bojičić (Cug, Obvalden, Lucern, Švic), Marija Gaćinović (Turgau, Sankt Galen), Nataša Malešević (Tićino), Jelena Mitrović (Bern, Argau, Uri, Ženeva), Snežana Šaronjić (Vo, Friburg), Mira Tomić (Vale).

Počeo upis u Dopunsku školu na srpskom jeziku u Švajcarskoj

0

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije nudi mogućnost da i ove godine besplatno upišete Vaše dete u Dopunsku školu na srpskom jeziku u Švajcarskoj.

Nastavu izvode nastavnici izuzetne stručnosti, visoko motivisani i posebno obučeni za rad sa decom koja rasu u dvojezičnom ili multijezičnom okruženju.

Ovo su samo neki od razloga zašto je Dopunska škola na srpskom jeziku pravi izvor za Vaše dete:

  1. upoznajte ga sa vrhunskim delima srpske književnosti i povećajte detetovo interesovanje za čitanje knjiga na srpskom jeziku, ćirilicom i latiniciom;
  2. porširujete njegovo znanje srpskog jezika i time povećavate njegove sposobnosti da svaki sledeći jezik nauči bolje i temeljnije (što su brojna naučna istraživanja potvrdila);
  3. sticanjem zvaničnog uverenja o završenoj osnovnoj školi na srpskom jeziku omogućavate svom detetu i da, ukoliko to želi, nastavi školovanje u Srbiji;
  4. povećavate njegove perspektive pri izboru budućeg zanimanja;
  5. omogućavate Vašem detetu da se druži sa decom istog ili sličnog porekla, decom koja imaju dva maternja jezika, kao i drugom decom koja žele da uče srpski;
  6. pošto srpska škola organizuje i različite vannastavne aktivnosti (izleti, druženje i sportski dani..), omogućavate ne samo svom detetu već i sebi divne trenutke zajedničkog druženja i opuštanja.

Okrite još mnogo razloga zbog kojih vredi dete upisati u Dopunsku školu na srpskom jeziku i ne zaboravite: „Negujmo srpski jezik svaki dan po malo, jer srpski jezik nema nikoga drugog sem nas!“ (Duško Radović)

Za dodatne informacije obratite se koordinatorki Dopunske škole na srpskom jeziku, Biljani Bukinac, tel.: +49 163 172 86 84 ili biljana.bukinac@mpn.gov.rs

Prijava za upis učenika u Dopunsku školu na srpskom jeziku za školsku 2020/2021. godinu

Raspored nastave za školsku 2020/2021. godinu

U Cirihu obeležena školska slava, Sveti Sava

0

U prepunoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Cirihu u subotu 25.1.2020. obeležena je školska slava, Sveti Sava.

Učestvovalo je oko 200 učenika dopunskih škola u Cirihu, iz mesta i škola Afoltern, Folketsvil, Regensdorf, Kloten, Bilah, Zebah, Švamendingen, Vintertur, Britizelen, Emtler i Hardau.

Prisutnima se na početku obratio jeromonah Dositej Hilandarac, sa Svete gore. Otac Miroslav i otac Dositej isekli su sa decom slavski kolač.

Đake, učiteljice Ivanu Petković i Jelenu Angelovski, koje su pripremile svetosavsku priredbu, roditelje i sve goste pozdravila je Biljana Bukinac, predstavnica srpskog Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i glavna koordinatorka srpskih škola u inostranstvu.

Horsko pevanje, narodne poslovice, čuvene pesme o Svetom Savi, kao što su one koje su napisali Vasko Popa, Miodrag Pavlović, Vojislav Ilić, zatim mudre reči o rodu i jeziku, iz pera Miloša Crnjanskog ili Isidore Sekulić, pripremljeni su, pevani i kazivani uz puno truda, radosti i ljubavi, okupljajući sve na putu svetosavlja.

Nastavničko veće dopunske škole

0

U Ambasadi Republike Srbije u Bernu, u nedelju 08. decembra 2019. godine, održano je novo nastavničko veće nastavnika koji ostvaruju obrazovno-vaspitni rad na srpskom jeziku u Švajcarskoj Konfederaciji, čime je nastavljena lepa i korisna tradicija u održavanju ove vrste sastanaka. Nastavničko veće je vodila Koordinator dopunske nastave u inostranstvu za Nemačku i Švajcarsku, Biljana Bukinac.

Nastavničkom veću je prisustvovao, i okupljene nastavnike u ime Ambasade pozdravio, konzul Predrag Mandić, rečima da je ovo još jedna potvrda odlične saradnje koju nastavnici ostvaruju sa Ambasadom godinama unazad, ali sveukupno gledano i podrške koju Ministarstvo spoljnih poslova pruža Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Konzul je iskoristio ovu prigodu da novoizabranim nastavnicima uruči rešenja za radno angažovanje, čime je i zvanično otpočeo njihov odgovoran posao predavanja srpskog jezika i kulture deci naših građana u Švajcarskoj.

9Predavanja su, podsetimo, počela tek u novembru 2019. godine, zbog administrativnih problema sa izdavanjem ulaznih viza i radnih dozvola nastavnicima koji su izabrani na konkursu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, raspisanom i okončanom u aprilu 2019. godine.

Obeležavanje 800-godišnjice samostalnosti Srpske pravoslavne crkve u Švajcarskoj

0

Nastavnici i učenici srpskih dopunskih škola u Švajcarskoj u saradnji sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, radionicama i prigodnim predavanjima, obeležili su jubilej: 800-godišnjicu autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve.

U subotu 16. novembra u prostorijama hrama Svete trojice u Cirihu, nastavnici dopunskih škola kantona Cirih i Sent Galen: Aleksandar Nikolić, Milja Stević, Jelena Angelovski i Marija Gaćinović organizovali su za učenike likovnu radionicu. Za najmlađe učenike nastavnici su pripremili slike manastira, srpskih srednjevekovnih ornamenata i nošnji, kraljeva i kraljica, za bojenje, dok su učenici srednjeg i starijeg uzrasta mogli da se oprobaju u crtanju manastira i kreiranju sopstvenih ornamenata, kao i u pravljenju plakata o najznačajnijim zadužbinama dinastije Nemanjić. Nakon radionice u crkvi učenica Jovana Regojević iz srpske škole u Vecikonu je recitovala pesmu „O poreklu“ Desanke Maksimović, a sveštenik Đorđe Lukić održao je predavanje za učenike i njihove roditelje, predočivši stanje u Crkvi pre nego što je Sveti Sava uspeo da se izbori za njenu samostalnost.

Narednog dana, u nedelju 17. novembra u hramu Svetog Simona u Sent Galenu održana je radionica sa istim programom za učenike koji nastavu pohađaju u školama kantona Sent Galen i Turgau. Predavanje za roditelje i decu pripremio je i održao diplomirani teolog i veroučitelj Nenad Brkić. Učenici su nakon radionice imali prilike da pogledaju monodramu: ‘’Avanture Kraljevića Marka’’ koju je režirao i odigrao glumac Mikica Petronijević.

Radovi učenika sa obe radionice poslati su na likovni konkurs za dijasporu, pod nazivom: ‘’Ovo je moja Srbija’’, koji je povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve raspisalo udruženje ‘’Las Hentes’’ iz Pančeva.

Dramska radionica sa srpskim glumcima u Cirihu

0

Prvo novembarsko kišno nedeljno popodne za mnoge je đake srpske škole iz Ciriha i okoline bilo vrlo uzbudljivo i upečatljivo. Upoznali su se i radili sa glumcima koje su voleli da gledaju u filmovima, serijama i emisijama. Neki od njih prvi put su se popeli na scenu, dok su se drugi iskusno kretali pod svetlima pozornice.

Radili su vežbe pažnje, koncentracije, improvizacije. Usavršavali su pravilan izgovor glasova. Iz sale hotela Kronenhof orilo se: „Miš uz pušku, miš niz pušku!“ Smišljali su reči koje počinju različitim slovima azbuke. Od đaka se tražilo da budu domišljati i kreativni i da svojim telima, zajedničkim radom, naprave zadati oblik.

Nakon radionice, đaci su glumce Vladimira Aleksića, Tamaru Krcunović, Jelisavetu Orašanin i Andriju Kuzmanovića prepustili odrasloj publici, koja je te večeri imala priliku da uživa u predstavi Hotel 88, u organizaciji Helse Kulturferajn.

POSLEDNJE VESTI