Reklama

Raditi u Tićinu

0

Švajcarska privreda zasnovana je na kvalitetnoj proizvodnji i upotrebi kvalifikovane radne snage. Najvažnije privredne grane su bankarstvo, osiguranje, turizam, trgovina, mikrotehnologije, visoka tehnologija, biotehnologija, farmacija i građevina. Uslužni sektor zapošljava najveći deo stanovništva. Što se Tićina tiče, najvažnije privredne grane su finansijska, poverenička, osiguravajuća, trgovinska, biotehnološka, građevinska i turistička. Najveći broj zaposlenih u Švajcarskoj radi u malim i srednjim preduzećima.

Švajcarska privreda zasnovana je na kvalitetnoj proizvodnji i upotrebi kvalifikovane radne snage. Najvažnije privredne grane su bankarstvo, osiguranje, turizam, trgovina, mikrotehnologije, visoka tehnologija, biotehnologija, farmacija i građevina. Uslužni sektor zapošljava najveći deo stanovništva. Što se Tićina tiče, najvažnije privredne grane su finansijska, poverenička, osiguravajuća, trgovinska, biotehnološka, građevinska i turistička. Najveći broj zaposlenih u Švajcarskoj radi u malim i srednjim preduzećima. U Švajcarskoj ne postoji  minimalna zakonom zagarantovana zarada. Ona je obično predmet dogovora između poslodavca i zaposlenog. U mnogim sektorima, npr. u hotelijerstvu ili nekim građevinskim delatnostima, postoje kolektivni ugovori u kojima su određeni obavezni uslovi rada i minimalna zarada. U drugim sektorima su, kao dodatne mere uz Sporazum o slobodnom kretanju osoba između Švajcarske i zemalja EU (Accordo sulla libera circolazione delle persone fra Svizzera e Unione europea), uvedeni normalni ugovori o zaposlenju koji predviđaju obaveznu minimalnu zaradu, kao što je slučaj u ugovorima koji se tiču obavljanja kućnih poslova, rada u call-centrima, ili salonima lepote. Plata navedena u ugovoru predstavlja bruto iznos od koga se kasnije oduzimaju obavezni doprinosi za socijalno osiguranje, kao što su penziono (AVS) i invalidsko (AI) osiguranje, dodatni penzioni fond (secondo pilastro), osiguranje u slučaju povrede na poslu ili gubitka radnog mesta. Rad na crno je zabranjen i kažnjiv. Postoje mnogi sindikati koji štite interese radnika, ne samo u slučaju problema na radnom mestu već i tokom redovnog stanja. Pogledati poglavlje «Socijalna zaštita»


Neradni dani u Tićinu:
Nova godina (01.01)
Bogojavljenje (06.01)
Sveti Josif (19.03)
Veliki ponedeljak
Praznik rada (01.05)
Voznesenje
Pentekostalni ponedeljak
Euharistija
Sveti Petar i Pavle (29.06)
Nacionalni praznik Švajcarske (01.08)
Velika Gospa (15.08)
Svi Sveti (01.11)
Bezgrešno začeće (08.12)
Božić (25.12)
Sveti Stefan (26.12)

Da biste živeli i radili u Švajcarskoj morate imati važeću boravišnu i radnu dozvolu, čije dobijanje varira u zavisnosti od državljanstva podnosioca zahteva. Prava i obaveze kako poslodavaca tako i zaposlenih regulisane su Zakonom o obligacijama (Codice delle obbligazioni) i Federalnim zakonom o radu – zaštita zaposlenih (Legge federale sul lavoro) i njihovim odredbama, kojima je regulisano i maksimalno trajanje radne nedelje, kao i trajanje odmora. Radni odnos obično počinje probnim periodom, tokom koga se primenjuju kratki otkazni rokovi. Nakon probnog perioda moguće je raskinuti ugovor, uz poštovanje otkaznih rokova. Radnice imaju pravo na najmanje 14 sedmica plaćenog porodiljskog odsustva. Pogledati poglavlje  – «Živeti u Tićinu»

U slučaju gubitka radnog mesta, preporučljivo je registrovati se pri nadležnom Regionalnom birou za zapošljavanje – URC (Ufficio regionale di collocamento competente) odmah nakon dobijanja informacije o otpuštanju. U Tićinu se slobodna radna mesta uglavnom oglašavaju u dnevnim novinama i na internet stranicama. Poznanstva takođe igraju bitnu ulogu u traženju posla. Radnici koji ne rade samostalno već imaju poslodavca a koji još nisu navršili 65 godina života plaćaju obavezno osiguranje za slučaj gubitka posla. Kako bi stekli uslove za isplatu naknade za nezaposlenost potrebno je da dokažu da su u poslenje dve godine bili zaposleni najmanje dvanaest meseci, da imaju prebivalište u Švajcarskoj i da poseduju radnu dozvolu. Zahvaljujući Sporazumu o slobodnom kretanju osoba, priznaju se i doprinosi uplaćeni u nekoj od zemalja EU/EFTA. Pogledati poglavlje – «Živeti u Tićinu»

Mnogi mladi, nakon završenog obaveznog obrazovanja, idu na staž (osnovno profesionalno obrazovanje). Tako stiču praktična znanja i pohađaju profesionalne kurseve. Zajedno sa usmerenim obrazovanjem oni mogu steći i profesionalnu diplomu. Mnoge institucije osim toga nude i mogućnost obrazovanja za odrasle. Poslodavci u Švajcarskoj pridaju veliku važnost stečenom obrazovanju i radnom iskustvu. Federalna kancelarija za profesionalno obrazovanje i tehnologiju bavi se nostrifikacijom diploma i uverenja dobijenih u inostranstvu u svim sektorima profesionalnog obrazovanja i specijalizovanih srednjih škola. Fakultetske diplome, diplome medicinskog smera, kako univerzitetske tako i srednjoškolske, spadaju u nadležnost drugih institucija.

POSLEDNJE VESTI